U svojoj knjizi, pokojni Milutin nam priča svoju životnu sagu o golgoti kroz koju je prolazio počevši od Velikog rata, međuratnog perioda, Drugog svetskog rata i na kraju posleratnog perioda. Ni u jednom vremenu Milutinu i njegovoj porodici nije dozvoljeno da žive životom dostojnog čoveka. Ratna iskušenja i ratni neprijatelji ali i porezdžije, partijski komesari …
Category: Knjige
jul 27
Gubitnik – Tomas Bernhard – priča o tome kakav ne treba biti?
Ovo je još jedna Bernhardova neobična priča o neobičnim ljudima, ispričana ili bolje rečeno promišljena iz vizure jednog od trojice prijatelja. On – pripovedač, zatim njegovi prijatelji Glen Guld, i Verthajmer, koji se slučajno sreću kao mladi ljudi dok su pohađali časove klavira kod istog profesora, ključni su junaci (ili ključne kukavice) ovog dela. Neobično …
dec 27
Vitgenštajnov nećak – Tomas Bernhard, ono smo što pred druge iznesemo
„Svako je izuzetna ličnost, bilo da kreči, ili čisti ulice, ili piše, ili…ali ljudi uvek hoće nešto drugo. To je nesreća ovog sveta…“ Ovo su reči Tomasa Bernharda (1931-1989) jednog od najznačajnijih posleratnih austrijskih pisaca, autora romana Vitgenštajnov nećak. U njemu opisuje svoje višegodišnje prijateljstvo sa Paulom – nećakom (zparavo sinovcem) čuvenog filozofa Ludviga Vitgenštajna. …
okt 31
Otac – Miljenko Jergović, kompleksni lični i kolektivni odnosi u nekadašnjoj Jugoslaviji
Roman „Otac“ Miljenka Jergovića je jedino delo savremenika sa naših prostora (što znači da je pisan jezikom za koji mi prevod nije potreban) koje sam pročitao u poslednjih nekoliko godina (ne računajući romane i dela ljudi koje lično poznajem). Pročitah ga po preporuci Kuma i ne pokajah se. Što bi rekli menadžeri i ekonomisti roman …
sep 15
Krug – Dejv Egers, Orvel 21. veka
Knjiga Krug (The Circle) savremenog američkog pisca Dejva Egersa (rođen 1970.) predstavlja u izvesnom smislu nastavak debate na temu koju je otvorio još Orvel u svojoj čuvenoj 1984. Ipak, nekoliko je uznemirujućih razlika u odnosu na Orvelovu priču: radnja romana se ne događa u budućnosti već sadašnjosti, daleko je manji stepen fikcije, totalitarizacija koja se …
jun 19
Opet on
2011. godine Adolf Hitler – lično, se budi u berlinskom ataru i ubrzo shvata da se nekakvim čudom na neobjašnjiv način probudio u za njega dalekoj budućnosti. Iako na početku potpuno zbunjen ubrzo uviđa novonastalu situaciju u kojoj se nalazi i on i cela Nemačka te stoga planira ponovo da sprovede svoj plan. Njegovi sunarodnici …
feb 17
Pred nama je doba humanističkih nauka
Iako živimo u eri tehničke i informacione revolucije i eksponencijalnog rasta značaja ovih ljudskih delatnosti, dojmim da će decenije pred nama biti revolucionarne za društvene i humanističke nauke i saznanja u čijem će središtu biti čovek i njegova priroda a osnova i izvor saznanja će biti naučni metod ili drugi način spoznaje/objave. Ovo će biti …
jan 11
Globalna ekonomija – kako su bogati postali bogati i zašto siromašni postaju siromašniji – Erik S. Reinert
Istoričar Pol Bajroh je izračunao da je 1750. razlika između bogatih i siromašnih država bila bila 2:1. Dakle, bogate države su bile duplo bogatije od siromašnih. Od tada je razlika samo rasla. Zašto šofer u Frnakfurtu ima realnu platu 16 puta veću od plate podjednako efikasnog šofera u Nigeriji (po podacima Svetske banke)? Svrha ove …
- 1
- 2